Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
DPS kupovao glasove i bacao suzavac na opoziciju * Pucanj u leđa za tužilaštvo nije teško ubistvo * Firma iz Šangaja olakšala CGES za 11.000 eura * Škrelja krši zakon, Agencija ne reaguje * Kondoliza Rajs smjenjuje Dodika * Sudovi, ludovi * Presuda
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 27-11-2017

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Aida Petrović, direktorica CG ženskog lobija:
– Velika je stopa neprijavljivanja nasilja jer žrtve nijesu ohrabrene da se obrate institucijama. Kod nas se osuđuju žrtve. To nema nigdje u svijetu. Na drugoj strani, nasilnici se oslobađaju i prolaze s opomenama.

Vic Dana :)

Zemunac na sudu kaže svom advokatu:
– Slušaj, ako uspiješ da mi izdejstvuješ da dobijem samo jednu godinu zatvora, ova torba sa parama je tvoja, a ako ne uspiješ, leti ti glava!
Kasnije, sudija izriče presudu:
– Sud donosi presudu: Jedna godina zatvora!
Zemunac, sav srećan, grli advokata i upita ga:
– Jel bilo teško?
– Uh, đavolski teško!
– Zašto?
– Hm, sudija je htio da te oslobodi!


Došla plavuša na selo i naiđe na čobanina kako čuva ovce i pita ga:
– Koliko ova ovca ima godina?
– Ima dvije godine.
– A kako znate da ima toliko?
– Znam po rogovima.
– Vidi stvarno, ima 2 roga!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Vijest dana - datum: 2017-11-18 SDT NE ISTRAŽUJE FINANSIJSKE MALVERZACIJE VLADIMIRA ANTONOVA OKO PRIVATIZACIJE BARSKE MARINE
Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i Milo Đukanović (arhiva „Dana”) Preko posla sa Vladom oprao 9,5 miliona eura Antonov je iskoristio privatizaciju Marine Bar da kod letonske banke uzme dva kredita od ukupno 9,5 miliona nudeći kao garancije akcije barske firme, što je bilo nezakonito, a novac je završio u njegovom džepu umjesto u unapređenje rada preduzeća Za razliku od kolega iz crnogorskog specijalnog tužilaštva, istražni organi Velike Britanije su pokrenuli sudski postupak protiv ruskog tajkuna zbog pranja novca
Dan - novi portal
Spe­ci­jal­no dr­žav­no tu­ži­la­štvo Cr­ne Go­re (SDT) ne is­tra­žu­je na­vo­de le­ton­ske Kraj­ban­ke da je ru­ski taj­kun Vla­di­mir An­to­nov po­či­nio mal­ver­za­ci­je pri­li­kom pri­va­ti­za­ci­je bar­ske ma­ri­ne u Cr­noj Go­ri, u iz­no­su od 9,5 mi­li­o­na eura. Po­sao pri­va­ti­za­ci­je Ma­ri­ne Bar An­to­nov je do­go­vo­rio sa ru­ko­vod­stvom Vla­de Cr­ne Go­re. Za raz­li­ku od svo­jih ko­le­ga iz cr­no­gor­skog tu­ži­la­štva, is­tra­žni or­ga­ni Ve­li­ke Bri­ta­ni­je su po­kre­nu­li sud­ski spor pro­tiv An­to­no­va, po tu­žbi Kraj­ban­ke (u li­kvi­da­ci­ji), ko­ja tvr­di da je ru­ski taj­kun ošte­tio za pre­ko 400 mi­li­o­na eura.
An­to­nov je jed­no vri­je­me po­mi­njan kao mo­gu­ći ku­pac Pr­ve ban­ke Cr­ne Go­re, či­ji je po­je­di­nač­no naj­ve­ći ak­ci­o­nar Aco Đu­ka­no­vić, brat čel­ni­ka DPS-a i biv­šeg pre­mi­je­ra Mi­la Đu­ka­no­vi­ća. In­te­re­sant­no je da je u vri­je­me ka­da je cr­no­gor­ska vla­da s An­to­no­vim do­go­va­ra­la pri­va­ti­za­ci­ju bar­ske ma­ri­ne, pre­mi­jer bio upra­vo Mi­lo Đu­ka­no­vić.
Bi­zni­smen iz Ru­si­je je pri­je ne­ko­li­ko go­di­na uhap­šen u Ve­li­koj Bri­ta­ni­ji po­što je ot­kri­ve­no da nje­go­ve ban­ke u Li­tva­ni­ji i Le­to­ni­ji ima­ju ve­li­ki ma­njak u ak­ti­vi. Vla­sti te dvi­je ze­mlje su za­to kon­fi­sko­va­le nje­go­vu ban­ku Sno­ras i njen ogra­nak Kraj­bank iz Le­to­ni­je, ali je od­mah na­kon po­la­ga­nja ka­u­ci­je ovom kon­tro­verz­nom Ru­su do­zvo­lje­no da se bra­ni sa slo­bo­de. Ošte­će­na ban­ka je pod­ni­je­la tu­žbu lon­don­skom su­du, te­re­te­ći An­to­no­va da je od­go­vo­ran za mal­ver­za­ci­je te­ške vi­še sto­ti­na mi­li­o­na eura, opi­su­ju­ći osam kon­kret­nih slu­ča­je­va u ko­ji­ma je An­to­nov po­stu­pao ne­za­ko­ni­to. Je­dan od tih slu­ča­je­va je i pri­va­ti­za­ci­ja Ma­ri­ne Bar u Cr­noj Go­ri.
Pu­tem evrop­skog na­lo­ga za hap­še­nje, Li­tva­ni­ja je od Bri­ta­ni­je za­tra­ži­la nje­go­vo iz­ru­če­nje, što su An­to­no­vi advo­ka­ti ospo­ri­li, tvr­de­ći da su op­tu­žbe „po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­ne”.
An­to­nov se po­ja­vio na ne­ko­li­ko ro­či­šta, gdje je ne­gi­rao kri­vi­cu, ali je po­tom pod vr­lo čud­nim okol­no­sti­ma ne­stao iz Bri­ta­ni­je, i po­ja­vio se u Ru­si­ji, ko­ja od­bi­ja da ga iz­ru­či. Jed­na pre­su­da pro­tiv nje­ga u Ve­li­koj Bri­ta­ni­ji je iz­re­če­na, i na­ve­de­no je da je du­žan da is­pla­ti 90 mi­li­o­na eura le­ton­skoj ban­ci, ali se ta­mo po­stu­pak na­sta­vlja.
Kon­zor­ci­jum Mul­ti­ka­pi­tal Ma­ri­na ku­pio je 54 od­sto vla­sni­štva u bar­skoj ma­ri­ni kra­jem 2009. go­di­ne za 2,2 mi­li­o­na eura. Ovaj kon­zor­ci­jum se sa­sto­ji od kom­pa­ni­je za pro­met ne­kret­ni­na Sia Mul­ti­ka­pi­ta­lis iz Le­to­ni­je, či­ji je osni­vač An­to­nov, i Kraj­ban­ke, či­ji je on ta­ko­đe bio ve­ćin­ski vla­snik. U tu­žbi Kraj­ban­ke, ko­ju je pre­u­ze­la le­ton­ska dr­ža­va, na­vo­di se da je An­to­nov du­žan da na­dok­na­di šte­tu ko­ja je na­pra­vlje­na pri­li­kom pri­va­ti­za­ci­je Ma­ri­ne Bar.
– Za­htjev pro­iz­la­zi iz po­nu­de kon­zor­ci­ju­ma ko­ji je ban­ka na­pra­vi­la za­jed­no s kom­pa­ni­jom ko­ja se zo­ve SIA Mul­ti­ka­pi­tals da ku­pi oko 54 od­sto ak­ci­ja Ma­ri­na Bar AD, pred­u­ze­ća u vla­sni­štvu dr­ža­ve Cr­ne Go­re. Po­nu­da je pre­da­ta u sep­tem­bru 2009. go­di­ne, i ona je pri­hva­će­na, a ra­di ku­po­vi­ne ak­ci­ja za 2.222.222 eura uz oba­ve­zu da bu­de ulo­že­no do­dat­nih 12,2 mi­li­o­na eura u to­ku idu­ćih pet go­di­na, a sve ove in­ve­sti­ci­je će fi­nan­si­ra­ti ban­ka. Da­na 29. de­cem­bra 2009. go­di­ne, ban­ka i Mul­tik­pi­tals su za­klju­či­li spo­ra­zum o ku­po­vi­ni ak­ci­ja sa Vla­dom Cr­ne Go­re ko­jim su se sa­gla­si­li da ku­pe ak­ci­je Ma­ri­ne Bar za iz­nos od 2.222.222 eura. Istog da­na ban­ka i fir­ma SIA Mul­ti­ka­pi­tals su sa­sta­vi­li spo­ra­zum o sa­rad­nji po ko­jem su se sa­gla­si­li da za­klju­če ku­po­pro­daj­ni ugo­vor. Da­lje su se sa­gla­si­li da će Mul­ti­ka­pi­tals bii ko­ri­snik ak­ci­ja i da će sve ak­ci­je ko­je je ban­ka ste­kla bi­ti po­vje­re­ne Mul­ti­ka­pi­tal­su. Na­vod­no za svo­ju po­moć i uslu­ge ban­ke je tre­ba­lo da do­bi­je ogrom­nu na­kna­du od se­dam mi­li­o­na eura – pi­še u tu­žbi ko­ju je ban­ka iz Le­to­ni­je pre­da­la lon­don­skom su­du.
Na dan 30. de­cem­bra 2009. go­di­ne, ka­ko se na­vo­di, ban­ka je za­klju­či­la dva ugo­vo­ra o zaj­mu sa fir­mom Mul­ti­ka­pi­tals pre­ma ko­ji­ma je le­ton­ska ban­ka pri­sta­la da obez­bi­je­di kre­dit od 2,5 mi­li­o­na eura ra­di ku­po­vi­ne ak­ci­ja i no­vi kre­dit od se­dam mi­li­o­na eura.
– U od­no­su na sva­ki kre­dit, Mul­ti­ka­pi­tals je ta­ko­đe za­klju­čio ugo­vor o zaj­mu s ban­kom, nu­de­ći svu svo­ju imo­vi­nu, uklju­ču­ju­ći uče­šće u ak­ci­ja­ma, kao obez­bje­đe­nje za oba­ve­zu ot­pla­te zaj­ma. Iz­nos kre­di­ta od 2,5 mi­li­o­na eura i pr­va ra­ta od 3,5 mi­li­o­na eura dru­gog kre­di­ta od se­dam mi­li­o­na eura od ban­ke su pla­će­ni Mul­ti­ka­pi­tal­su 30. de­cem­bra 2009. go­di­ne. Dru­ga ra­ta od 3,5 mi­li­o­na eura kre­di­ta is­pla­će­na je 2. fe­bru­a­ra 2010. go­di­ne. Sva­ka od is­pla­ta iz­no­si­la je 3,5 mi­li­o­na eura i sve je od­mah Mul­ti­ka­pi­tals vra­tio ban­ci, na­vod­no, ra­di pla­ća­nja na­kna­de od se­dam mi­li­o­na eura ko­ji se is­pla­ću­ju ban­ci na osno­vu ugo­vo­ra o sa­rad­nji. Mul­ti­ka­pi­tals ni­je vra­tio ci­je­li dug. Na­kon što je ban­ka pro­gla­še­na ne­sol­vent­nom, ste­čaj­ni uprav­nik je na­sto­jao da utvr­di vla­sni­štvo ban­ke nad ak­ci­ja­ma kao sred­stvi­ma obez­bje­đe­nja. Me­đu­tim, Vla­da Cr­ne Go­re je 2. de­cem­bra 2013. go­di­ne ras­ki­nu­la spo­ra­zum o ku­po­pro­da­ji jer je za­la­ga­njem ak­ci­ja u Ma­ri­ni Bar Mul­ti­ka­pi­tals pre­kr­šio kla­u­zu­lu iz spo­ra­zu­ma o ku­po­vi­ni pre­ma ko­joj se sa­gla­sio da ne ras­po­la­že ak­ci­ja­ma bez sa­gla­sno­sti Vla­de. Ste­čaj­ni uprav­nik je do­bio prav­ni sa­vjet da ak­ci­je kao obez­bje­đe­nje za za­jam ne mo­gu na bi­lo ko­ji na­čin bi­ti ko­ri­šće­ne bez sa­gla­sno­sti Vla­de Cr­ne Go­re, ko­ju ona oči­gled­no ni­je bi­la sprem­na da­ti – na­vo­di se u tu­žbi pro­tiv ru­skog taj­ku­na, pre­da­toj su­du u Lon­do­nu.
Kon­sta­to­va­no je da je ana­li­za kre­dit­ne spo­sob­no­sti ko­ju je ura­di­la ban­ka po­ka­za­la da fir­ma Mul­ti­ka­pi­tals ne­ma isto­ri­ju po­slo­va­nja i ne­ma osno­va da vra­ća za­jam. Po­red to­ga, za­log ak­ci­ja u ma­ri­ni dat kao obez­bje­đe­nje bio je u oči­gled­noj su­prot­no­sti sa ku­po­pro­daj­nim ugo­vo­rom.
– Ja­sno je da je pra­vi raz­log za­što je ban­ka po­sta­la uklju­če­na u tran­sak­ci­ju to što je An­to­nov ta­ko htio jer je u stva­ri on bio vla­snik Mul­ti­ka­pi­tal­sa – is­ti­če se u tu­žbi.
Uka­za­no je da je An­to­nov 2014.go­di­ne re­kao da ne­ma ni­ka­kve ve­ze sa fir­mom Mul­ti­ka­pi­tals, i da je ni­kad ni­je ni imao.
– Ako po­sto­ji bi­lo ka­kva sum­nja u po­gle­du vla­sni­štva An­to­no­va nad fir­mom Mul­ti­ka­pi­tals, nju ot­kla­nja po­nu­da kon­zor­ci­ju­ma do­sta­vlje­na Vla­di Cr­ne Go­re. Do­ku­ment o po­nu­di sa­dr­ži tvrd­nju da je An­to­nov ap­so­lut­ni vla­snik i da kon­tro­li­še ban­ku, a ta­ko­đe i da je An­to­nov osni­vač i vla­snik kom­pa­ni­je SIA Mul­ti­ka­pi­tals – na­ve­de­no je u tu­žbi.
Le­ton­ska ban­ka (ko­ja dok je dr­ža­va pre­u­ze­la ni­je pod­no­si­la ni­ka­kav za­htjev za na­kna­du šte­te u od­no­su na dva zaj­ma) tvr­di da je na­vod­na in­ve­sti­ci­ja u Cr­noj Go­ri za­pra­vo is­ko­ri­šće­na da bi mi­li­o­ni za­vr­ši­li u dže­po­vi­ma ak­te­ra ove tran­sak­ci­ja.
M.V.


Krio pa­re u Švaj­car­skoj

Taj­na do­ku­me­na­ta dru­ge naj­ve­će svjet­ske ban­ke, HSBC, ot­kri­va­ju da je, dok je cr­no­gor­ska vla­da po­ma­ga­la ve­ćin­skom vla­sni­ku Ma­ri­ne Bar Vla­di­mi­ru An­to­no­vu, na ra­ču­nu u Švaj­car­skoj on sa­krio 65 mi­li­o­na do­la­ra. Me­đu­na­rod­ni kon­zor­ci­jum is­tra­ži­vač­kih no­vi­na­ra (ICIJ) iz SAD, u sa­rad­nji sa vi­še svjet­skih me­di­ja, po­čeo je 2015. go­di­ne da ob­ja­vlju­je hi­lja­de do­ku­me­na­ta švaj­car­skog ogran­ka HSBC ban­ke, u ko­ji­ma je is­pli­va­lo i ime An­to­no­va.
Vla­da je od ja­nu­a­ra 2011. go­di­ne, ka­ko je ra­ni­je utvr­dio MANS, do­zvo­li­la An­to­no­vu da vi­še od 330.000 eura po­re­za na za­ra­de pla­ti u 18 mje­seč­nih ra­ta. U me­đu­vre­me­nu, iz­vje­šta­ji Ma­ri­ne po­ka­za­li su da pri­va­ti­za­ci­ja ni­je do­ni­je­la pro­fit. MANS je upo­zo­rio i da je Ma­ri­na pla­ća­la za­ne­mar­lji­vu kon­ce­si­ju za ko­ri­šće­nje luč­kih uslu­ga, od­no­sno na go­di­šnjem ni­vou 122 hi­lja­da eura.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"